Versificirana biblijska pripovijest o Esteri (XVI. st.) u kontekstu hrv. srednjovjekovne književne baštine i Marulićeva pjesničkoga kruga [The biblical story of Esther in verse (16th century)...], Colloquia Maruliana 20, Split, 2011, 5–30.

Description
Versificirana biblijska pripovijest o Esteri (XVI. st.) u kontekstu hrv. srednjovjekovne književne baštine i Marulićeva pjesničkoga kruga [The biblical story of Esther in verse (16th century)...], Colloquia Maruliana 20, Split, 2011, 5–30.

Please download to get full document.

View again

of 26
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Information
Category:

Slides

Publish on:

Views: 0 | Pages: 26

Extension: PDF | Download: 0

Share
Tags
Transcript
  VERSIFICIRANA BIBLIJSKA PRIPOVIJEST O ESTERI (XVI. ST.) U KONTEKSTU HRVATSKE SREDNJOVJEKOVNE KNJIŽEVNE BAŠTINE I MARULIĆEVA PJESNIČKOgA KRUgA  A m i r K a p e t a n o v i ć  UDK: 821.163.42.09 Marulić, M Amir Kapetanović 821.163.42’282-34 Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 244 Z a  r e b akapetan@ihjj.hrBiblijska priča o Esteri bila je poznata našim srednjovjekovnim piscima, koji su je zabilježili u nizu liturijskih knjia pisanih crkvenoslavenskim jezikom i u laoljaškim zbornicima pisanim hibridnim čakavsko-crkvenoslavenskim jezikom. Kratka čtenja  iz biblijske knjie o Esteri nalazimo i u čakavskim/štokavskim lekcionarima s konca XV. i početka XVI. stoljeća. Prva versicirana inačica biblijske pripovijesti o Esteri ( Od istorije  Estera , sin. NSK 6634) zapisana je na čakavskom književnom jeziku latinicom u prvim desetljećima XVI. stoljeća, a sadržava 90 dvanaesteraca. Jezik toa teksta, promatran u kontekstu danas poznatih pjesama Marulićeva književnoa krua, pokazuje južnočakavske značajke, a uporaba jezika upućuje na to da bi sastavljač toa teksta moao biti M. Marulić. Članku se prilaže snimka teksta iz latiničnoa rukopisa sin. R 6634 (NSK) i latinična transkripcija. Klučne rieči : Estera,  Biblija , dvostruko rimovani dvanaesterac, rukopis R 6634, latinica, 16. stoljeće, čakavski književni jezik, M. Marulić, splitski (Marulićev) književni kru. 1. Uvo Kada je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zarebu otkupila latinični zbornik koji se u toj instituciji čuva od 1976. odine do danas (pod sinaturom  6Colloquia Maruliana XX (2011.)sin. R 6634 1 ), najprije se pretpostavljalo, zbo neposredno istaknutih imena i prezimena ili inicijala dvaju poznatih književnika uz neke pjesničke sastavke, Marulića i Hektorovića, da su i ostali neposredno neatribuirani tekstovi potekli iz pera tih dvaju renesansnih pisaca. 2  Prvi je taj zbornik datirao Š. Jurić otprilike u 1530. odinu 3 , a o pitanju atribucije tekstova u njemu piše da taj rukopis »(...) sadrži tridesetak duljih ili kraćih pjesničkih tekstova. Uz neke od njih označeno  je ime autora (M. Marulić, P. Hektorović), drui su tekstovi anonimni[,] ali se za njih zna da potječu iz pera Marulićeva. Ali desetak od tih anonimnih sastavaka potpuno su dosad bili nepoznati i tek će detaljnijim istraživanjem trebati utvrditi čije su to pjesme«. 4  Jurić je prvi pretpostavio da je riječ o zborniku hrvatskih tekstova koji potječe iz Franjevačkoa samostana u Splitu, a dao je prvi i jedini do danas opis njeova sadržaja. 5  Na Jurićev poziv na detaljno istraživanje odovorio  je već 1978. odine J. Vončina 6 , koji je na temelju podrobne jezičnostilske analize pružio dovoljno loloških arumenata da eklou s 59b–62b toa zbornika hrvatska filoloija prihvati kao tekst Petra Zoranića. Svojom je atribucijom Vončina pokazao da zastupljeni tekstovi u tom zborniku ne potječu samo iz pera pisaca hvarskoa i splitskoa renesansnoa krua neo vrlo vjerojatno i iz zadarskoa. 1 Do otkupa 29. VI. 1976. u Londonu na javnoj dražbi tvrtke Sotheby Parke Bernet & Co. rukopis je bio u vlasništvu nekoliko osoba (o. Celotti, Richard Heber, kolekcionar Thomas Phillips). 2 V. npr. M. Š i  i r, »Kako su na aukciji u Londonu za Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku u Zarebu otkupljeni draocjeni tekstovi stare hrvatske književnosti. Utrka za Marulićem i Hektorovićem«, Vjesnik  , Zareb, 6. srpnja 1976, 11. 3 Š. J u r i ć, »Novo o Petru Hektoroviću«, Periodični izvještaj Centra za zaštitu kultur - ne baštine komune hvarske, br. 86, 1. V. 1977, 6–7. 4 Š. J u r i ć, n. dj., 6. 5 V. Katalog rukopisa  Nacionalne i sveučilišne biblioteke, obradio Š. Jurić, sv. V, Za - reb, 1997, 172–173. Jurić u tom katalou daje opis rukopisa, koji naziva  Zbornik pjesama  Marka Marulića i drugih tekstova  i utvrđuje tri ruke koje su a pisale (druoj ruci pripada veći dio). Mi ovdje prema Juriću naznačujemo naslove ili početke tekstova, ali transkrip - cijom:  Historija od Suzane  (1a–15a);  Hvaļenje Gospojino  (15b–16a);  Magnicat: Veličaj duša ma...  (16b); Protiva Turkom  (17a–20a);  Jerusalem tuži  (20a–22a); Te Deum laudamus (22b–23a); Od Isukarsta  (23b–25a, 31a–32a);  Hvale svetoga Jerolima  (25a–27a); Od uskar - snutja Gospodinova  (28a–29a);  M. M. sonet   (29b); Oh, Bože od milosti...  (29b–30a);  Anjel kripi Isusa  (30a);  Martac govori  (30b–31a); Gospodinu Jakovu Zečkoviću, kuzinu počtova - nomu Petre Hektorović piše  (32b–34a); Od začatja Isusova  (34a–36a);  Duša osujena govori   (36a–38a);  Istorija od svete Ursule  (38b–40a);  Duša osujena govori  (41a–43a); Od svetoga Pavla  (43a–44a);  Zdrava, o Divice, mnogo milostiva  (44a–44b); Od dva na deste apostoli   (44b–48a); Od istorije Estera  (48a–50a); Od svete Katarine  (50a–52a); Karstjanin Isukarsta  propetoga gledajući pita, a on odgovara hristjaninu (52a–54a); Urehe duhovne  (54b–57b); U spomenutje vrimena napokonńega  (57a–58a); Sud Božji  (58a–59a);  Zgovornici Boļeta,  Lilas i Dobrilo  (59b–62a); Utiha nesriće  (63a–71a);  Istorija od svetoga Efrema kalujera   (71b–90a);  Istorija svetoga Panuncija  (90b–95a);  Jezus Marija, Blagoslovļena se u sinih ugodan bi bratji svojoj   [!] (95a–103a); Ovo dan ki učini Gospodin ... (103a–105a); Smarti, Gospodine, po tvojoj   (106a);  Jesus Marija, Sermo in circumcisione Domini  (107a–116);  In die nativitatis Domini  (116b–127a);  In die annunciacionis virginis Marie  (127a–134a); Šte- nje svetoga Agustina biskupa s prišastja Gospodina našega i Spasiteļa  (141a–143a). 6 J. V o n č i n a, »Ekloa u rukopisnom zborniku 16. stoljeća«,  Mogućnosti , 25 (1978), 4, 420–431.  7Amir Kapetanović: Versicirana biblijska pripovijest o Esteri (XVI. st.) …F. Švelec pledirao je da prilikom atribucije toa teksta Zoraniću treba još objasniti uporabu dvanaesterca jer Zoranić »kad od piše dvanaestercem, uvijek [se] služi samo splitskim, a nikad dubrovačko-hvarskim tipom toa metra« 7 , kakvim je napisana ekloa, ali Vončina je iznio i primjere (Marulić, Lucić) koji ukazuju na to da je teško »(...) prihvatiti tvrdnju da bi Zoranić morao dvanaesterce sricati samo onako kao što je činio u Planinama «. 8 Nedavno se pokušalo navesti maruloloiju na stari put paušalnih atribucija poradi »epohalnih« otkrića Marulićevih tekstova, pa se i latinični zbornik koji  je ovdje u žarištu našea zanimanja našao na popisu zbornika koji se pripisuju Maruliću, premda nije ponuđena relevantna jezičnostilska analiza zastupljenih dubioznih tekstova. Pripisivač citira Bajamontijeve riječi o tom rukopisu, među kojima su najvažnije: »(...) rukopis, koji sadržava neke   hrvatske pjesme Marka Marulića (...)« i »(...) alcune poesie illiriche del’ Marulo (...)« 9  i smatra ih odlučujućim »za sigurno atribuiranje  jednoa hrvatskoa djela Marka Marulića« 10   te nadalje ovori o »(...) upravo atribuiranom    Marulićevu  rukopisu R 6634 (...)« 11   i »(...) prema Bajamontiju siurnom Marulićevu rukopisu R 6634 (N° 21)« 12 , da bi zaključio: »(...) valjalo je prije svih druih, a nakon utvrđena Bajamontijeva svjedočanstva i nalaza stare sinature, kodeks R 6634 pripisati autoru Maruliću, izuzev jednoa pisma Petra Hektorovića (...)«. Iz Bajamontijevih riječi (»neke ilirske pjesme Marulićeve«) ne može se dokučiti, čak i da u njih vjerujemo kao u zaključak koji bi bio posljedica njeove temeljite analize, je li Bajamonti naađao da su sve pjesme zbornika Marulićeve ili smatrao da su u njemu samo neke njeove (u tom potonjem ne nalazimo ništa prijeporno). Čudno je što pripisivač u sažetku svoje knjie, nakon »siurne« atribucije rukopisa R 6634 M. Maruliću, pokazuje suzdržanost jer se ondje Maruliću pripisuje »proza i poezija  prvoga dijela rukopisa   N° 21 (R 6634), osim pisma Petra Hektorovića« 13 , a da pritom nije posve jasno koji dio toa rukopisa pripisivač smatra prvim dijelom (Š. Jurić u svom opisu nije 7 F. Š v e l e c, Petar Zoranić  , u: P. Zoranić / B. Karnarutić / Š. Budinić: Planine  /  Djela   /  Izabrana djela , priredio F. Švelec, Matica hrvatska, Zareb, 2002, 15. V. i bilj. 17. 8 Na Švelčeve primjedbe Vončina odovara u članku: J. V o n č i n a, »Na trau pravo - me piscu«, CM III (1994), 139–149; citat je na str. 144. 9 Navedeno prema Z. P a n dž i ć,  Nepoznata proza Marka Marulića , Tusculanae edi - tiones, Zareb, 2009, 29. Napominjem da u izvorniku stoji di , a ne  del’  (usp. sliku broj 6 u Pandžićevoj knjizi). 10 Z. P a n dž i ć, n. dj. Kurziv moj. 11 Z. P a n dž i ć, n. dj. Kurziv moj. 12 Z. P a n dž i ć, n. dj., 36. Kurziv moj. 13 Z. P a n dž i ć, n. dj., 146. Treba reći da Pandžić sam sebi u zaslue pripisuje to da je on prvi povezao staru sinaturu zbornika s današnjom (v. npr. str. 29 i 30 njeove knjie), a to nije točno jer je još Š. Jurić na početku svoa opisa naveo i novu i staru sinaturu i poziva se na Prodajni katalog : »(...) kartonske korice presvučene tamnosmeđom kožom s utisnutim ukrasnim okvirom, s medaljonom na sredini i četiri orealna ukrasa u ulovima, na korica - ma etiketa sa starom si. No 21, IV (čini se Knjižnice Samostana franjevaca konventualaca u Splitu), usp. Prodajni katalog  str. 89, br. 4041. V. Š. J u r i ć, n. dj., 172. Pandžić tek na 110. stranici svoje knjie usputice piše da je Jurić naveo staru sinaturu. Pandžićeva knjia sadržava i ezotične tvrdnje poput one o nekakvu depalatiziranom n’j (v. str. 104).  8 Colloquia Maruliana XX (2011.)zbornik dijelio na dijelove 14 ). Osim toa, pripisivač je prešutio Vončinin prilo o atribuciji ekloe iz toa zbornika P. Zoraniću. 15  Zbog svega toga, osobito zbog izostanka relevantne lološke analize dubioznih tekstova, smatramo najnovije paušalno pripisivanje Maruliću otovo čitava zbornika R 6634 znanstveno nedokazanim i metodološki neprihvatljivim 16 , ali ne isključujemo moućnost da su neki od neposredno neatribuiranih tekstova toa zbornika doista moli poteći iz Marulićeva pera, što bi tek trebalo strpljivo i pomno dokazivati.Predmetom lološke analize do sada nije bio tekst s istaknutim naslovom Od istorije Estera ,   koji se u latiničnom rukopisu R 6634 nalazi na 48a–50a, pa ćemo u ovom prilou analizirati tu pjesmu, koja se sastoji od ukupno 90 dvostruko rimovanih dvanaesteraca. Tekst bi se, zbo neiskorištenoa epskoa potencijala priče, teško moao odrediti kao epilij, pa a smatramo pjesmom, versiciranom biblijskom pripovijesti. Poznato je da Knjiga o Esteri  u Starom zavjetu  slijedi neposredno iza Knjige o Juditi , a Marko Marulić priču o Esteri spominje u dva stiha  Judite (  Al ke toko scini Asuer uljudstvo, / da na njoj zamini kraljice oholstvo ) i njihovu komentaru (  Asuer, kralj od Persije, kraljicu Vastu pusti jer se ne haja priti kad ju zoviše. Na misto nje oda svih obra Hesteru Židovinku jer najliplja biše ). 17   No, slijed dviju biblijskih knjia posvećenih dvjema starozavjetnim junakinjama koje su, obje zahvaljujući svojoj unutarnjoj i vanjskoj ljepoti, spasile svoj narod, i Marulićeva referenca na priču o Esteri u katalou lijepih biblijskih i klasičkih žena u četvrtom libru  Judite  ne mou biti čvrsta podloa za zaključak kako je Marulić sastavio Od istorije Estera . 14 Autor dotične knjie piše također da bi trebalo »(...) ispitati podrijetlo propovijedî iz druoa dijela (...)«, v. P a n dž i ć, n. dj., 119. Istak. A. K. 15 Naime, Pandžić u knjizi spominje samo kasniji Vončinin prilo (V o n č i n a, n. dj., 1994), u kojem se između ostaloa nalazi i odovor na Švelčeve primjedbe o atribuciji pri -  jeporne ekloe, ali Pandžić ne spominje atribuciju prijepornoa teksta Zoraniću. 16 Primjerice, Pandžić pledira da »(...) valja tražiti što u tom rukopisu nije njeovo knji - ževno ili prevodilačko djelo, a ne što to jest« (v. str. 110). Nama je metodološki neprihvat - ljivo da se bez relevantnih arumenata nekomu nešto pripisuje, a poslije se traže arumenti koji bi paušalnu atribuciju potpuno ili djelomice osporili. 17 Jud, 156 (SDMM). Svi ostali primjeri iz Marulićevih tekstova navode se prema izda - njima u Sabranim djelima Marka Marulića  (naslov teksta i stih). To treba imati na umu i u vezi s prikazivanjem palatala /ń/ i /ļ/ (u SDMM dvoslovima <nj> i <lj>) i neslivenih skupina /n/ + /j/ i /l/ + /j/ (u SDMM <n’j> i <l’j>) jer se palatali u transkripciji našea teksta ozna - čuju jednoslovima <ń> i <ļ>, a dotične skupine slijedom rafema <nj> i <lj>. Ta napomena odnosi se i na citate iz izdanja Vartla  (1990.) jer su u njemu primijenjena ista rješenja kao i u SDMM.  9Amir Kapetanović: Versicirana biblijska pripovijest o Esteri (XVI. st.) … 2. Tektovi o Eteri u glagolaškim liturgikim knigama i latiničnim lek ci o-narima te apokrifnim proznim renovekovnim zbornicima i vericirana biblika pripoviet u zborniku R 6634 iz prve polovine XVI. toleća Biblijska priča o Esteri bila je poznata našim srednjovjekovnim piscima, što pokazuju dosadašnja lološka istraživanja, napose istraživanja V. Badurina-Stipčević 18 . Ona je utvrdila da tu priču sadržavaju liturijske knjie, i to 22 hrvat-ska laoljaška brevijara (XIII.–XVI. stoljeća) pisana hrvatskocrkvenoslavenskim  jezikom, među kojima su najdulje lekcije (7 od 16 lava) u  Brevijaru Vida Omišljanina (1396.), Vatikanskom 5. brevijaru  (XIV. st.),  Moskovskom brevijaru (1442.–1443.) i  II. novljanskom brevijaru (1495.) te 19 misala (XIV. st. – 1531.). Ista istraživačica ističe i apokrifne prozne obradbe priče u laoljaškim zbornicima XV. i XVI. stoljeća ( Vinodolski , Petrisov i Grškovićev zbornik  ), pa i kasnije u zbirkama propovijedi XVII. stoljeća (Arhiv HAZU, sin. IV a 96, sin. IV a 140 19 ). Iz njezine tekstološke analize proizlazi da hrvatske adaptacije priče o Esteri ne pripadaju istočnoslavenskoj tekstovnoj tradiciji 20 , neo slijede latinsku, Vulatinu predaju. 21  U istraživanjima V. Badurina-Stipčević nisu reistrirane obradbe priče o Esteri izvan laoljaškoa krua pa ona tako ne spominje kratka prozna čtenja  uzeta iz biblijske knjie o Esteri u hrvatskim lekcionarima na čakavskom i štokavskom književnom jeziku s konca XV. i početka XVI. stoljeća 22  i ne spo minje versiciranu pripovijest o Esteri u latiničnom zborniku iz prve polovine XVI. stoljeća, a to je, koliko dosad znamo, prvi poznati hrvatski versicirani tekst o 18 V. B a d u r i n a – S t i p č e v i ć, »Tobija, Judita i Estera u hrvatskolaoljskim brevijarima«, Književna smotra 26 (1994), 92–94, 209–212; V. B a d u r i n a – S t i p č e -   v i ć, »Hrvatskolaoljska knjia o Esteri«,  Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa povodom 100. obljetnice Staroslavenske akademije i 50. obljetnice Staroslavenskog instituta , ur. Dürril, Marija-Ana, Mihaljević, Milan, Velčić, Franjo, Zareb – Krk, 2004, Staroslavenski institut – Krčka biskupija, Zareb, 2004, 157–166; V. B a d u r i n a – S t i p -   č e v i ć, »The Old Testament Book of Esther in Croatian glaolitic Vatican Illirico 5 Breviary from 14 th  century«, Palaeoslavica: International Journal for the Study of Slavic Medieval Li - terature: History, Language and Ethnology , 12 (2), Cambride, Massachusetts, 2004, 5–39. 19 Opis v. u: V. Š t e f a n i ć, glaoljski rukopisi Juoslavenske akademije, I dio, JAZU, Zareb, 1969, 242 i 245. 20 Za teze o nastanku slavenskoa prototeksta o Esteri na Balkanu i na području između Poljske i Litve v.: H. g. L u n t – M. T a u b e, The Slavonic Book of Esther , Harvard Univer - sity Press, Cambride, Massachusetts, 1998; B. V e l č e v a, – K. K o s t o v, »Knia Estir i nejinät slavänski prevod«, Palaeobulgarica  26 (2002), 1, 73–92; I. L y s é n, Kniga Esr’. K istorii pervogo slavjanskogo perevoda , Acta Universitatis Upsaliensis, Studia Slavica Up - saliensia 41, Uppsala, 2001. 21 V. B a d u r i n a – S t i p č e v i ć, nav. dj. 2004, 160. 22 U tiskanom Bernardinovu  Lekcionaru  nalazi se Čtenje Kńig od Estera  (20b), a u rukopisnom  Leipziškom lekcionaru  nalazi se Čtenje Kńig od Estra  [!] (44b) i u  Ranjininu lekcionaru  postoji  Leccione del libro d’ Hester...  (52b–53a). U tim čtenjima navode se dije - lovi Mordokajeve molitve, stoa se poreškom umjesto imena Mordokaj javlja ime Ester. U  Ranjininu lekcionaru  shvaćeno je Ester kao muško ime jer čtenje počinje: U dni one molio se Ester  [raf. Cheſter ] Gospodinu govoreći...  U rukopisnom ćiriličnom  Dubrovačkom do - minikanskom lekcionaru  (61a) nalazimo isto čtenje, a ime je zabilježeno porešno: Kešter .
Related Search
Similar documents
View more...
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks