Ekologija ZRAK.docx

Description
Atmosferu možemo definirati kao sloj zraka koji obavija Zemlju i rotira zajedno s njom, a zrak kao plinovitu smjesu od koje se sastoji Zemljin plinoviti omotač Sadržaj plina ili čestica u zraku može se izraziti pomoću dvije skupine mjernih jedinica: volumne i gravimetrijske onečišćeni zrak: zrak čija je kvaliteta takva da može narušiti zdravlje, kvalitetu življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša zrak: zrak troposfere na otvorenom prostoru, izuzevši zrak na mjestu rada

Please download to get full document.

View again

of 7
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Information
Category:

Documents

Publish on:

Views: 0 | Pages: 7

Extension: DOCX | Download: 0

Share
Transcript
  Atmosferu   možemo definirati kao sloj zraka koji obavija Zemlju i rotira zajedno s njom, a zrak kao plinovitu smjesu od koje se sastoji Zemljin plinoviti omotač   Sadržaj plina ili čestica u zraku može se izraziti pomoću dvije skupine mjernih jedinica: volumne i gravimetrijske onečišćeni zrak: zrak čija je kvaliteta takva da može narušiti zdravlje, kvalitetu življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša   zrak: zrak troposfere na otvorenom prostoru, izuzevši zrak na mjestu rada onečišćujuća tvar: svaka tvar prisutna u okolnom zraku koja može imati štetan učinak na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cijelosti, razina onečišćenosti : koncentracija onečišćujuće tvari u zraku ili njeno taloženje na površine u određenom vremenu, kvaliteta zraka : svojstvo zraka kojim se iskazuje značajnost u njemu postojećih razina onečišćenosti   granična vrijednost (GV ): razina onečišćenosti koju treba postići u zadanom razdoblju, ispod koje, na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući rizik   od štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se prekoračiti, kritična razina : razina onečišćenosti, temeljena na znanstvenim spoznajama, iznad koje može doći do štetnih učinaka na receptore, kao što su biljke, drveće ili prirodni ekosustavi, a izuzimajući ljude, emisija : ispuštanje/unošenje onečišćujućih tvari u zrak, granična vrijednost emisije : najveća dopuštena emisija, izražena ili koncentracijom onečišćujućih tvari u ispušnim plinovima i/ili količinom ispuštanja/unošenja onečišćujućih tvari u određenom vremenu, praćenje emisije : mjerenje i/ili procjenjivanje emisije onečišćujućih tvari iz izvora onečišćivanja zraka, emisijska kvota : ukupna dopuštena godišnja količina emisije (izražava se u jedi nicama mase u određenom vremenu) iz jednog ili više izvora zajedno, odnosno s određenog područja i/ili na  teritoriju Republike Hrvatske Izvod važnijih pojmova iz Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17): (3)   onečišćivač : pravna ili fizička osoba –   obrtnik čija djelatnost izravno ili neizravno onečišćuje zrak Prag upozorenja : razina onečišćenosti čije prekoračenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloženosti za čitavo stanovništvo i pri čijoj se pojavi žurno poduzimaju odgovarajuće propisane mjere Prosječna koncentracija čestica  u atmosferi iznad europskog kontinenta mjeri se u milijunima po 1 litri zraka, a dijele se u slijedeće kategorije: Prašina - male čvrste čestice Dim - sitne čvrste čestice Magla - sitne kapljice Sumaglica - vrlo sitne kapljice Para - plinovita supstanca U četvrtu skupinu - Tehnološki procesi stvoreni od strane čovjeka (umjetni izvori onečišćenja zraka) ubrajamo: onečišćenje uzrokovano radom termoelektrana i toplana onečišćenje uzrokovano radom industrijskih postrojenja (npr. metalurgija, kemijska industrija) i poljoprivredom (kopanje, zaprašivanje, spaljivanje i dr.) onečišćenje uzrokovano transportnim sredstvima onečišćenje uzrokovano spaljivanjem različitih vrsta otpada onečišćenja uzrokova no svim ostalim djelatnostima  koje nisu obuhvaćene u gornje četiri skupine, kao npr. procesi kemijskog čišćenja, tiskanja, bojanja, rušenja objekata, zaprašivanja insekata itd.   Obzirom na pokretljivost izvori   onečišćenja mogu se podijeliti na nepokretne i pokretne. Nepokretni izvori    jesu: točkasti: izvori kod kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak kroz za to oblikovane ispuste (termoelektrane, rafinerije, tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji, građevine i slično), difuzni: kod kojih se onečišćujuće tvari unose u zrak bez određena ispusta/dimnjaka (uređaji, određene aktivnosti, razna propuštanja iz pumpi, ventila, brtvenica, cjevovoda površine i druga mjesta).   Pokretni izvori    jesu prijevozna sredstva koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak: motorna vozila, šumski i poljoprivredni strojevi, necestovni pokretni strojevi (kompresori, buldožeri, gusjeničari, hidraulični rovokopači, cestovni valjci, pokretne dizalice, oprema za održavanje putova i drugo), lokomotive, plovni objekti, zrakoplovi. Ob zirom na vrijeme onečišćavanja  izvori onečišćenja mogu se podijeliti na: Trajne izvore (npr. visoke peći, termoelektrane i sl.) Povremene izvore Onečišćivače dalje možemo podijeliti na primarne i na sekundarne Primarni onečišćivači  nastaju iz poznatih izvora onečišćenja i otpuštaju se izravno u atmosferu   Sekundarni onečišćivači formiraju se tijekom kemijskih reakcija između primarnih onečišćivača zraka i drugih atmosferskih tvari (kao što je vodena para). Reakcije se pojavljuju zbog sunčeve svjetlosti;    javlja se takozvani fotokemijski smog značajan za urbana središta.   Najznačajniji onečišćivači zraka   (troposfere): 1) Čestice, aerosoli, suspendirane tvari (dim i čađa), 2) Sumporni dioksid (SO2), 3) Ozon (O3)- tzv. “loši ozon” (“bad ozon”) 4) Olovo (Pb), 5) Dušikovi oksidi (NO i NO2, zajedno NOX), i 6) Ugljikov monoksid (CO) Ugljikov monoksid , ugljikov (II) oksid ili CO je plin bez boje i mirisa koji nastaje nepotpunim izgaranjem tvari koje sadrže ugljik.   Ugljikov dioksid ili CO2  je nezapaljivi bezbojni pli n, slabog oštrog mirisa, 1,5 puta teži od zraka.   Prirodni je sastojak atmosfere u koncentraciji od 0,03 %, ne podržava gorenje i ima bitnu ulogu u kruženju ugljika u prirodi.  Nije reaktivan, ali pridonosi tzv. efektu staklenika. Otopljen u vodi ima značajke slabe kiseline.   Nastaje potpunim izgaranjem (pri dovoljnoj količini kisika): C + O2 CO2 + 406 612 kJ Također nastaje izgaranjem ugljikovog monoksida: 2CO + O2 2CO2 + 286 446 kJ 90 % dolazi u atmosferu kao posljedica ljudskih aktivnosti zbog izga ranja fosilnih goriva u različitim djelatnostima, 10 % iz prirodnih izvora (požari, vulkanske aktivnosti, raspadanje organske tvari i respiracija biljaka i životinja)  U reakciji s ozonom, peroksidima, vodenom parom i nekim drugim spojevima u zraku, SO2 prelazi u sumpornu kiselinu, jednog od glavnih uzročnika kiselih kiša   Prirodni izvori SOx u atmosferi   su vulkanske aktivnosti i procesi biološkog raspadanja, te more kada pod djelovanjem vjetra nastane „morska maglica“ koja sadrži čestice sulfata metala. Umje tni izvori su izgaranje fosilnih goriva, industrija prerade nafte i metalurgija obojenih metala (Zn, Pb, Cu) pri čemu iz sulfidnih ruda pored pojedinih metala nastaju i velike količine SO2.    Plin SO2 vrlo je štetan po ljudsko zdravlje, jer udisanjem u plući ma s vlagom stvara sumporastu H2SO3 i sumpornu H2SO4 kiselinu. Osim toga, nadražuje sluzokožu i organe čula i vida. Nepovoljno utječe na vegetaciju, tekstil, pojedine vrste plastike, te uz prisustvo vlage izaziva koroziju metala. Jedan je od glavnih uzročnika kiselih kiša.   Sumporovodikili vodikov sulfid (H2S) Sumporovodik je bezbojan, vrlo otrovan i zapaljiv plin, izuzetno neugodnog mirisa koji podsjeća na trula jaja. To je razlog vrlo rijetkim trovanjima sumporovodikom jer se u zraku osjeća već pri vrlo malim koncentracijama. Nastaje kao produkt anaerobnih bakterija, na naftnim bušotinama, pri proizvodnji koksa, pri štavljenju kože te pri preradi nafte. U većim koncentracijama nalazi se u kanalizacijama, močvarama, geotermalnim izvorima i sličnim okruženj ima. Djelovanje atmosferskoga zagađenja na okoliš   bitno ovisi o meteorološkim uvjetima: ã smjer i brzina vjetra ã temperatura i vlažnost ã turbulencija zračne mase ã atmosferska stabilnost ã topografski efekti - Na koncentraciju onečišćenja   od točke izvora smjer vjetra utječe više od ostalih parametara   Brzina vjetra   Svaka emisija razblažena je faktorom koji je proporcionalan brzini vjetra   ružu vjetrova   koju čini višegodišnji niz mjerenja brzine i smjera vjetra (barem 5 godina)   Promjene temperature s visinom  U donjim se slojevima troposfere temperatura okolnoga zraka mijenja s visinom. Obično se po visini smanjuje, ali ima slučajeva kada je i obratno.   Promjena temperature po visini  naziva se gradijent okolne temperature. Gradijent temperature varira ovisno o dnevnom i no ćnom razdoblju te o godišnjem dobu   Stabilnost atmosfere Uspoređujući stvarnu promjenu temperature zraka s visinom i suhu adijabatsku promjenu dobivaju se različiti slučajevi atmosferske stabilnosti   Čišćenje plinova   primjenjuje se u različitim procesima kao što su plinovi: u proizvodnji farmaceutskih proizvoda u proizvodnji namirnica iz rafinerija nafte iz pilana i radionica za obradu drva iz pogona za brušenje kamena ili metala iz mlinova i prostorija u kojima se fino samljeven mater ijal pakira u vreće dimnih plinova iz kotlovnica industriji cementa itd. Prisutnostprašine u okolišu   može se smanjiti: prevencijom sustavimaza otprašivanje razrjeđenjem (smanjenjemkoncentracije) ili izolacijom   Prevencija  podrazumijeva primjenu te hnoloških procesa, uređaja i uređaja s kojima se izbjegava prekomjerno stvaranje prašine.   Otprašivanje   podrazumijeva primjenu uređaja koji će prašinu nastalu nakon poduzimanja preventivnih mjera učinkovito izdvojiti iz struje plina.   Razrjeđenje  (ventilacij a) podrazumijeva dovođenje svježe struje zraka u prostor gdje se stvara prašina, dok izolacija podrazumijeva zatvaranje radnog prostora i dovođenje svježeg zraka u taj prostor  Krute čestice   (prašina) nastaju u mnogim - proizvodnim procesima metaloprerađivač ka industrija, eksploatacija i prerada mineralnih sirovina, građevinarstvo, proizvodnja električne energije, -poljoprivredi, -prometu i dr. U gravitacijskom taložniku čestice se neometano kreću nošene strujom plina i postepeno, ovisno o gustoći, veličini i   obliku, talože na dnu uređaja pod djelovanjem sile gravitacij e U ciklonu čestice veće mase pod djelovanjem centrifugalne sile udaraju u stjenke uređaja i struje prema donjem dijelu uređaja gdje se nalazi skupljač prašine, dok dio čestica nošen strujom pro čišćenog plina izlazi na gornjem dijelu. Izdvojena prašina kontinuirano se odvodi iz skupljača.   Male brzine strujanja   uvjetuju velike dimenzije taložnih komora, pri najčešće većim vrijednostima protoka, pa se ovakvo izdvajanje provodi isključivo za čestice većih dimenzija.   Glavna prednost gravitacijskih taložnika  je - mali kapitalni trošak, - suho uklanjanje čestica, - nema problema s abrazijom materijala zbog male brzine. Temperatura plina ograničena je samo izborom konstrukcijskog materijala (koriste se i za plinove do 540 °C). Mogu se primijeniti i u slučaju vrućih i užarenih čestica u plinovima.  - Horizontalna taložna  komora    jedan je od najstarijih i najjednostavnijih uređaja za otprašivanje  - Prednost ovih komora su male investicije jer su jednostavne konstrukcije, te jeftinih troškova rada zbog malog pada tlaka. Nedostatak je praktična korisnost koja je ograničena na izdvajanje čestica većih od 40 µm   Howard taložna komora   sastoji se od većeg broja horizontalno postavljenih ploča na kojima se talože čestice.   Udarni taložnici   mogu imati u komori određenu konfiguraciju prepreka na koje nailaze čestice nošene strujom plina. Posljedica je smanjenje brzine strujanja, duže zadržavanje čestica u taložniku i veća učinkovitost izdvajanja u odnosu na gravitacijske komore   Cikloni se koriste   uglavnom za izdvajanje čestica većih dimenzija i to u krutom agregatnom stanju kao što su cementna prašina, piljevina, lebdeći pepeo, suspenzije pri procesima taljenja rude i dr.   Ciklon    je uređaj koji za izdvajanje čestica iz struje zraka koristi centrifugalno polje sila.  Prednosti: - jednostavne konstrukcije - visoke učinkovitosti.  Koristi se ug lavnom za izdvajanje čestica većih od 0,005 mm, u rudarstvu, metalurgiji, procesnoj industriji, drvnoj industriji i dr. Za postizanje traženog (većeg) kapaciteta, više ciklona malog promjera (15 do 30 mm) spaja se u zajedničkom kućištu –   multiciklonu Učinkovitost izdvajanja ovisi prvenstveno o veličini i gustoći čestica. Čestice većeg promjera i gustoće uspješnije se izdvajaju.   Veličina ciklona   određena je promjerom cilindričnog dijela i kreće se od 10 do 5000 mm. Što je promjer manji to je učinkovitost izdvajanja sitnijih čestica veća.   Filtracija (filtriranje) je operacija razdvajanja heterogenih mješavina tekućih (kapljevitih ili plinovitih ) i čvrstih tvari pomoću šupljikave pregrade (filtarsko sredstvo) koja je smještena u prikladnom uređaju (filtru).
Related Search
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks