Ljiljana Pavičić Odjel stručne knjižnice, Klinički bolnički centar Osijek - PDF

Description
Ljiljana Pavičić Odjel stručne knjižnice, Klinički bolnički centar Osijek KNJIŽNICA KLINIČKOGA BOLNIČKOG CENTRA OSIJEK OSNUTAK, ULOGA I RAZVOJ THE LIBRARY OF THE UNIVERSITY HOSPITAL CENTRE OSIJEK The Foundation,

Please download to get full document.

View again

of 17
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Information
Category:

Games & Puzzles

Publish on:

Views: 3 | Pages: 17

Extension: PDF | Download: 0

Share
Transcript
Ljiljana Pavičić Odjel stručne knjižnice, Klinički bolnički centar Osijek KNJIŽNICA KLINIČKOGA BOLNIČKOG CENTRA OSIJEK OSNUTAK, ULOGA I RAZVOJ THE LIBRARY OF THE UNIVERSITY HOSPITAL CENTRE OSIJEK The Foundation, The Role And The Development Sažetak Knjižnica Kliničkoga bolničkog centra Osijek specijalna je, odnosno stručna medicinska knjižnica u sastavu zdravstvene ustanove, primarno namijenjena zdravstvenom i nezdravstvenom osoblju matične ustanove, ali i znanstvenicima i stručnjacima iz drugih zdravstvenih ustanova, studentima i srednjoškolcima biomedicinskih i srodnih znanosti i struka te drugim potencijalnim korisnicima. Prva stručna medicinska knjižnica u Slavoniji bila je Družtvena knjižnica DSL-a koju su koristili i liječnici osječke bolnice. O njezinoj ulozi i djelovanju govori i činjenica da su prva Pravila o načinu, kako se imaju knjige i djela iz Družtvene knjižnice pouzajmljivati prihvaćena već godine. Knjižnica KBC Osijek datira od godine, a nastajala je iz priručnih knjižnica paviljonskoga tipa koje su se nalazile na bolničkim odjelima. Prvotna je zadaća knjižnice bila prikupljanje, obrada i pohranjivanje različitih izvora informacija, a od 20. stoljeća i traženje informacija iz znanstveno-istraživačkoga i stručnoga rada te aktivna diseminacija tih informacija korisniku. Osnutkom Znanstvene jedinice za kliničko-medicinska istraživanja, nova je organizacija pridonijela daljnjem razvoju knjižnice. Kako bi potaknuli korisnike na samostalnu uporabu biomedicinskih informacijskih izvora, medicinski su se knjižničari stalno stručno usavršavali, provodili program informacijske pismenosti, organizirali seminare, tečajeve, radionice i konferencije o medicinskim informacijama. Knjižničari KBC Osijek imaju važnu ulogu u nakladničkoj djelatnosti ustanove, a posebno u pripremi radova za objavljivanje u znanstveno-stručnom časopisu Medicinski vjesnik. Od godine do danas sudjeluju u izvođenju nastave u okviru kolegija Uvod u znanstveni rad u medicini za studente medicine, a od godine i na studiju Sestrinstva Medicinskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku. Također, više su godina sudjelovali u ostvarenju seminarske nastave za potrebe studenata Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Ključne riječi: bolnička knjižnica, Klinički bolnički centar Osijek povijest, Družtvo slavonskih liečnika u Osieku, Glasnik družtva slavonskih liečnika, Medicinski vjesnik Abstract The library of the University Hospital Centre Osijek is a special, i.e. professional medical library - a constituent of a healthcare institution, primary intended for medical and non-medical staff employed at the hospital, but also for scientists and professionals from other institutions, students and secondary school pupils of biomedical and similar vocations, as well as for other potential users. The first professional medical library in Slavonia was the so-called Družtvena knjižnica of Družtvo Slavonskih liečnika (Slavonian Medical Association in Osijek), which had been used by the medical doctors of the Hospital in Osijek. Its role and activities were best described as early as the year 1875 when the first library regulations Pravila o načinu, kako se imaju knjige i djela iz družtvene knjižnice pouzajmljivati (Regulations on Borrowing Books and Other Publications from Public Library) had been stipulated and accepted. The library of the University Hospital Centre Osijek was founded in the year 1877, being assembled from reference libraries located at different hospital wards. Its primary task was collecting, processing and preserving different sources of information, and since the 20 th century also dealing with various pieces of information from scientific and professional domain of the user, as well as active dissemination of those pieces of information to the user. The foundation of the Scientific and Research Unit also significantly contributed to further development of the Library. In order to prompt and qualify the users for independent use of biomedical information sources, medical librarians are being constantly engaged in special training and education, at the same time organising programmes, seminars, lectures, workshops and conferences on medical information databases. Librarians of Osijek University Hospital Centre have an important role in 114 Hospital s publishing in general, and especially in preparation of articles for their publishing in scientific and professional journal Medicinski Vjesnik. From 1995 till present, they have been participating in teaching for the course Uvod u znanstveni rad u medicini (Introduction to Scientific Work in Medicine) held for the student of medicine, and since 2011 also at the Study of Nursing (J. J. Strossmayer University of Osijek, Faculty of Medicine Osijek). In addition to that, they have also participated in holding seminars for the students of Osijek Faculty of Philosophy for many years. Key words: Hospital library, University hospital centre Osijek history, Slavonian medical association in Osijek, Glasnik družtva slavonskih liečnika, Medicinski vjesnik Uvod U ovom će se radu na osnovi izvornih dokumenata dati pregled kronologije osnutka Stručne knjižnice Kliničkoga bolničkog centra Osijek (KBCO), istražiti njezina uloga i razvoj. Prikazat će se povijesni kontekst unutar kojega je nastajala i djelovala današnja bolnička knjižnica, kako bi se kroz vremenski kontinuitet povezali svi dijelovi, rasuti u arhivima i drugim izvorima o povijesti bolnice, u jednu cjelinu. Bolnička je knjižnica izrastala iz poluprivatnih zbirki stručnih knjiga liječnika, smještenih u odjelnim knjižnicama te prikupljanjem i razmjenom medicinskih časopisa. Knjižnica Družtva slavonskih liečnika u Osieku (DSL) povijesna je prethodnica knjižnice osječke bolnice. Davne godine osnovano je DSL u Osijeku, koje je bilo usmjereno na razvoj stručnoga i znanstveno-istraživačkoga rada te unapređenja medicine i zdravstva u Slavoniji, što se odražavalo i u težnjama da se pokrene izdavanje medicinskoga časopisa i osnuje stručna medicinska knjižnica. Knjižnica DSL-a, koju su koristili i liječnici osječke bolnice, bila je prva stručna medicinska knjižnica u Slavoniji. O prikupljanju i razmjeni medicinskih časopisa i knjiga brinuo se društveni knjižničar. U skladu s Pravilima Družtva slavonskih liečnika u Osieku u kojima se navodi da će Družtvo ostvarivati svoj zadatak pribavljanjem strukovnih časopisa i većih liečničkih diela, članovi i upravni odbor angažirali su se oko nabavljanja stručne medicinske literature pa su se s vremenom suočili i s potrebom reguliranja 115 posudbe. Stoga su 15. studenoga godine na XI. mjesečnom sastanku prihvaćena Pravila o načinu, kako se imaju knjige i djela iz družtvene knjižnice pouzajmljivati, napisana u pet točaka. 1 Time je otvoren put koji će godinu dana kasnije dovesti do pokretanja postupka za promjenu Pravila Družtva slavonskih liečnika u Osieku kako bi se dodala sljedeća stavka: Knjižničar rukovodi knjižnicom, on prima i uzajmljuje knjige iz ove, što je kraljevski državni nadsavjetnik odobrio, odgovorivši na zamolbu DSL-a 19. siječnja godine da proti promieni pravilah družtva slavonskih liečnikah u molbenici naznačenim načinom s pravnog gledišta ništa primjetiti neima 2 S razvojem znanosti i istraživanja, stvarala se opsežna zbirka stranih i domaćih znanstvenih i stručnih časopisa iz područja biomedicine koji su bili smješteni u priručnim, odjelnim knjižnicama. Sukladno povećanju broja bolničkih odjela, potrebama obrazovanja medicinskoga osoblja na svim razinama, rasla je i knjižnična građa, kako bi se zadovoljile potrebe svih korisnika. Daljnji napredak omogućilo je uvođenje stručnih knjižničara, koji su završili formalno obrazovanje. Poštujući međunarodne standarde, s vremenom su se ostvarili zahtjevi vezani uz osoblje, prostor, klasifikaciju građe i organizaciju, korištenje alata i programa za knjižnično poslovanje. Stvaranje mreže knjižnica omogućilo je dijeljenje resursa i veću povezanost među knjižničarima iz drugih medicinskih i srodnih ustanova. Knjižničari su morali usvajati nova znanja i vještine kako bi korisnike mogli osposobiti za samostalnu uporabu dostupnih biomedicinskih online informacijskih izvora. Osnutak, uloga i razvoj Osječka bolnica među najstarijima je u Hrvatskoj, a korištenje stručnih knjiga može se pratiti još i u starijem razdoblju. Oboljeli su se isprva liječili u lazaretima 3 i iz toga vremena datiraju prve rukopisne knjižice upute o liječenju. Početak razvoja 1 Fond Družtvo slavonskih liečnika DAO-219. Zapisnik XI. mjesečnog sastanka dne 15. studenoga Osijek: Državni arhiv, str Hrvatski državni arhiv. Odjel za unutarnje poslove. Unutrašnji odsjek zemaljske vlade. Družtvo slavonskih liečnika. Fond 79. Spis broj 103/gr. 3 Firinger, Kamilo. Prve bolničke ustanove u Osijeku. // Povijest bolničkih ustanova u Osijeku od / Kamilo Firinger-Vladimir Utvić. Osijek : Opća bolnica Osijek, 1970., str Kliničkoga bolničkog centra Osijek vezan je uz Huttler-Kohlhoffer-Monspergerovu zakladnu bolnicu, osnovanu godine, koja je u to vrijeme bila najljepša i najmodernija bolnica na jugoistoku Europe. 4 Naredbom Zemaljske vlade godine Zakladna bolnica postala je Sveobća i javna Huttler-Kollhofer-Monspergerova zakladna bolnica pod Zemaljskom upravom u Osieku. Prvu bolničku knjižnicu osnovao je ravnatelj Zemaljske bolnice Josip Šestak godine. U prvoj godini svoga djelovanja knjižnica je imala fond od 284 sveska knjiga. Dnevno se posuđivalo dvadesetak knjiga. Nabavljali su se i politički listovi, uglavnom za bolesnike. 5 Godine dužnost je ravnatelja preuzeo prim. dr. Nikola Mudrovčić. Stručno se usavršavao u Švicarskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Danskoj i sve do svoga umirovljenja godine vrijedno je radio na zdravstvenom prosvjećivanju. Već u početku prepoznata je uloga knjižničnih usluga za pacijente i vrijednost knjige u svrhu rekreacije, obrazovanja i terapije čitanjem. Godine Dermato-venerološki odjel potpuno se preuredio i modernizirao, bolesnici su dobili sobe za dnevni boravak i blagovaonice, osnovala se i knjižnica za bolesnike, a posebno se uredila soba za djecu sa slikama raznih bajki po zidovima. 6 S vremenom su i drugi odjeli osnovali priručne knjižnice zatvorenoga tipa za potrebe znanstveno-istraživačkoga i stručnoga rada. Tako se godine, zalaganjem tadašnje ravnateljice dr. Miroslave Madirazza, neuropsihijatrijski odjel preselio iz stare zgrade bolnice u posebnu, moderniziranu zgradu nekadašnjega Higijenskog zavoda, koja se nalazila pored Bolnice. Na novouređenom odjelu prim. dr. Ivo Glavan stvorio je uvjete za publicistički i znanstveni rad te je uredio prvu izvanredno opremljenu stručnu biblioteku koja će kasnije služiti nasljednicima. 7 U razdoblju od 12. rujna do 31. prosinca godine te od 1. lipnja do 24. studenoga godine bolnički šef računovodstva radio je prekovremeno u knjižnici i 4 Zahvaljujući gostioničaru u Tvrđi, Ivan Kolhoferu koji je godine osnovao zakladu za sirotište u Osijeku, donjogradskom kožaru Josipu Huttleru koji je načinio sličnu oporuku te zakladu i isusovcu Kristijanu Monspergeru, koji je bio izvršitelj oporuka i začetnik same ideje, 4. listopada svečano je otvorena, a 1. studenoga godine s radom započela nova osječka bolnica. 5 Radauš, Tanja. Biblioteke i čitaonička društva na teritoriju SR Hrvatske od srednjeg vijeka do (magistarski rad). Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, Citirano prema: Šimunić, Antun. Knjižnica Opće bolnice Osijek. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 34,(1991), str Utvić, Vladimir. Odjel za kožne i spolne bolesti. // Povijest bolničkih ustanova u Osijeku od / Vladimir Utvić. Osijek : Opća bolnica Osijek, 1974., str Isto, str prikupljao stručne knjige, koje su se nalazile na raznim odjelima. 8 Prvi pravilnik Stručne biblioteke Opće bolnice Osijek prihvaćen je na sjednici Stručnoga savjeta Opće bolnice Osijek 15. veljače godine. 9 Preseljenjem u prostor upravne zgrade na prvom katu, omogućio se brži razvoj Stručne knjižnice. Zapošljavanjem knjižničara stručne i beletrističke biblioteke, godine nastavila se inventarizacija i obrada knjižnične građe, evidencija korisnika i korištenja stručne literature, a započela je i izrada abecednoga kataloga. 10 S razvojem zdravstvenih ustanova, stvorili su se uvjeti za znanstveni rad na razini moderne medicine. Osnivanjem Znanstvene jedinice za kliničko-medicinska istraživanja (ZJ) 21. studenoga godine, institucionalizirao se znanstveni rad u medicini. Intenziviranjem znanstveno-istraživačkoga rada i pokretanjem znanstveno-istraživačkih projekata, aktualiziralo se pitanje uređivanja i opremanja novoga prostora za rad knjižnice te nabave i korištenja znanstvene i stručne literature. Tijekom godine planirala se nova organizacija Stručne knjižnice, izgradnja i postavljanje opreme u dvonamjenskom skloništu Bolnice. Stručni konzultanti za uređenje knjižnice bili su prof. Anisja Čečuk (Središnja medicinska knjižnica u Zagrebu), dr. Helena Pavić (Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu) i dr. Pavle Blažek (Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku). 11 U Pravilniku o organizaciji Opće bolnice Osijek (poglavlje 28.) iz godine navodi se da u okviru Ravnateljstva djeluju Znanstvena jedinica i Biblioteka. Godine u novoizgrađenom dvonamjenskom skloništu uređen je i opremljen prostor s policama za knjige i časopise u otvorenom pristupu i studijska čitaonica (Slika 1.) te prostor za knjižničara i tajništvo ZJ. Knjižnica je tada raspolagala s 112 m 2 radnoga prostora (od toga na 63 m 2 bila je smještena knjižnična građa, radno mjesto bibliotekara, 8 odijeljenih mjesta za korisnike i na 35 m 2 čitaonica). U čitaonici su se nalazila 22 radna mjesta i police za domaće i strane časopise za tekuću godinu. Knjižnica je imala metalne police ukupne dužine 300 m (100 m za knjige i 200 m za časopise), kataložne ormariće (jedan metalni i jedan drveni), a od 8 Arhiva Kliničkoga bolničkog centra. Osijek : Služba za pravne, kadrovske i opće poslove, Odjel za kadrovske poslove. 27. siječnja Prema Pravilniku Stručna je biblioteka vlasništvo Opće bolnice Osijek i ona se brine za njeno uzdržavanje, popunjavanje i poslovanje. sastoji se od centralne biblioteke i priručnih biblioteka na odjelu. 10 Rješenjem od godine, direktor OB Osijek dr. Mijo Škrljac imenovao je komisiju za primopredaju poslovanja knjižnice (beletristike i stručne literature) novozaposlenoj Milki Sili (po zanimanju učiteljica). Knjižnični fond sastojao se od stručnih medicinskih knjiga (625), domaćih i stranih znanstvenih i stručnih časopisa (80-ak) i beletristike. 11 Sveučilište u Osijeku, Opća bolnica Osijek Znanstvena jedinica za kliničko-medicinska istraživanja. Godišnji izvještaj o radu u godini i Plan rada za godinu. Osijek, srpanj reprografske opreme dva pisaća stroja i aparat za fotokopiranje građe. Imala je i jedan grafoskop. 12 Prvi bibliotekar u ravnateljstvu i znanstvenoj jedinici, zaposlen u stalnom radnom odnosu u listopadu godine, bio je Antun Šimunić, prof. U listopadu godine zaposlena je i pripravnica - postdiplomant iz područja bibliotekarstva, koja je od 1. kolovoza do 9. rujna godine radila u knjižnici kao bibliotekar (VSS), završivši dodiplomski studij iz bibliotekarstva. 13 U obradi građe počela se primjenjivati klasifikacija National Library of Medicine Classification i tezaurus Medical Subject Headings (MeSH), a kataložni opisi raditi prema ISBD-ima (International Standard Bibliographic Description). Uređena su tri kataloga: stručni i abecedni katalog stručnih knjiga te abecedni katalog magistarskih radova i doktorskih disertacija. Znanstveni i stručni časopisi samo su se inventarizirali. Prvi semestar Studija medicine u Osijeku započeo je u školskoj godini 1979./80 te je Opća bolnica Osijek postala nastavna baza Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, a godine osnovana je Znanstvena jedinica za kliničko-medicinska istraživanja. Osnivanje ZJ pridonijelo je ujedinjenju pojedinačnih odjelnih knjižnica zatvorenoga tipa u jedinstvenu knjižnicu Opće bolnice Osijek koja je svečano otvorena u novom prostoru 20. prosinca godine. 14 U knjižnici je od godine pa sve do svoga odlaska u mirovinu godine radila knjižničarka Danijela Kljaić. 15 Unatoč vrlo složenoj ratnoj situaciji i uvjetima rada tijekom Domovinskoga rata, knjižnica je bila otvorena svim korisnicima, razvijao se publicistički i obrazovno-istraživački rad. Godine Opća bolnica Osijek postala je Klinička bolnica Osijek. Od godine u bolničkom prostoru djeluje i novoosnovana knjižnica Studija medicine u Osijeku Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (od Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku). Bolnička je knjižnica do tada bila 12 Šimunić, Antun. Knjižnica Opće bolnice Osijek. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 34,(1991), str Arhiva Kliničkoga bolničkog centra Osijek. Osijek, 27. siječnja Prijedlog pravilnika o organizaciji i radu Knjižnice Opće bolnice Osijek donesen je 16. listopada godine te se u čl. 2. navodi Knjižnica je sastavni dio Opće bolnice Osijek u okviru Ravnateljstva i Znanstvene jedinice za kliničko-medicinska istraživanja sa statusom specijalne knjižnice. Zadatak joj je da djeluje kao informacijska i dokumentacijska baza za znanstveni, stručno-zdravstveni i edukacijski rad ustanove. U istom članku piše i sljedeće: U okviru knjižnice u Općoj bolnici postoje i priručne knjižnice koje se nalaze na odjelima. 15 Arhiva Kliničkoga bolničkog centra Osijek. Osijek, 27. siječnja knjižnično-informacijsko središte koje je zadovoljavalo potrebe i studentske knjižnice i kliničko-medicinskih istraživanja. 16 Središnji prostor knjižnice, renoviran je godine. Obuhvaća informacijskoposudbeni dio sa slobodnim pristupom prema knjižničnim policama, čitaonicu za tihi rad i edukaciju korisnika, prostor za tehničku i sadržajnu obradu knjižnične građe, sanitarni čvor za osoblje i korisnike, zatvoreni spremišni prostor za pohranu obveznoga primjerka, ocjenskih i drugih radova (institucijski repozitorij) i znanstveno-stručnoga časopisa Medicinski vjesnik 17 U dvonamjenskom skloništu pohranjuju se starije monografske publikacije te starija godišta tiskanih domaćih i stranih znanstvenih i stručnih časopisa. Rastuća knjižnična građa sve je više zahtijevala nabavku novih polica. Kako bi se korisnici i osoblje motivirali i osjećali što ugodnije u svojoj radnoj okolini, te stvorili odgovarajući uvjeti rada, knjižnični prostori u otvorenom pristupu i čitaonica u svibnju ove godine opremljeni su novim modernim policama i regalima (Slika 2.). Daljnjim razvojem i napredovanjem djelatnika u znanstvena, nastavna, znanstveno-nastavna i stručna zvanja, godine Klinička bolnica stekla je naslov Klinički bolnički centar Osijek, a Stručna knjižnica i ZJ postali su organizacijski odjeli Ravnateljstva KBC Osijek. Sve odluke važne za rad i razvoj knjižnice donose se na sjednicama knjižničnih odbora KBC Osijek i MF Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku u skladu s Pravilnikom o radu knjižnice. Knjižnično osoblje nastojalo je osuvremeniti knjižnično poslovanje i omogućiti svim korisnicima dostupnost raznovrsnih i kvalitetnih usluga. 18 Danas su te dvije knjižnice središnji izvor biomedicinskih informacija u tom dijelu Hrvatske, a njihovo djelovanje usmjereno je potrebama nastavnoga, znanstvenoistraživačkoga te stručnoga rada matičnih ustanova, ali i svih potencijalnih korisnika iz srodnih i drugih ustanova. U okviru Sekcije za visokoškolske i specijalne knjižnice (Komisija za medicinske knjižnice i Radna grupa za bolničke knjižnice), osmišljavajući različite programske 16 U rujnu godi
Related Search
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks