GEOGRAPHICAL AND METEOROLOGICAL DATA 1. GEOGRAFSKI I METEOROLOŠKI PODACI NOTES ON METHODOLOGY METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA - PDF

Description
1. GEOGRAFSKI I METEOROLOŠKI PODACI METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA NOTES ON METHODOLOGY GEOGRAFSKI PODACI Izvori i metode prikupljanja podataka Geografski podaci prikupljeni su od Geografskog odsjeka PMF-a, podaci

Please download to get full document.

View again

of 12
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Information
Category:

Self-Help

Publish on:

Views: 17 | Pages: 12

Extension: PDF | Download: 0

Share
Transcript
1. GEOGRAFSKI I METEOROLOŠKI PODACI METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA NOTES ON METHODOLOGY GEOGRAFSKI PODACI Izvori i metode prikupljanja podataka Geografski podaci prikupljeni su od Geografskog odsjeka PMF-a, podaci o potresima od Geofizičkog odsjeka PMF-a, meteorološki podaci od Državnoga hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske, a podaci o vodostaju od Hidrološkog odsjeka Državnoga hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske. Geografski podaci koji se odnose na površine i dužine preuzeti su iz Statističkih ljetopisa Republike Hrvatske, geografskih znanstvenih časopisa, Atlasa Republike Hrvatske i ostalih dokumentacijskih izvora, a podatak o površini Republike Hrvatske dobiven je od Državne geodetske uprave. Dio podataka dobiven je i digitalizacijom s topografskih karata mjerila 1 : 1 (dužina toka i površina porječja pojedinih rijeka u Republici Hrvatskoj) jer nije bilo odgovarajućih izvora podataka. Ostali podaci o fizičko-geografskim obilježjima prikupljeni su iz topografskih karata mjerila 1 : 25, 1 : 5 i 1 : 1. Udjel površina pojedinih visinskih pojasa iskazan je na temelju analize topografskih i orohidrografskih karata u mjerilu 1 : 1, generalizacijom na hipsometrijske kategorije s ekvidistancom od 1 m te njihovom računalnom obradom. GEOGRAPHICAL DATA Sources and methods of data collection Data on geographical characteristics are supplied by the Geographical Department of the Faculty of Science, data on earthquakes by the Geophysical Department of the Faculty of Science, meteorological data by the Meteorological and Hydrological Service of Croatia, and those on water levels by the Hydrological Department of the Meteorological and Hydrological Service of Croatia. Data relating to areas and lengths are taken from the Statistical Yearbooks of the Republic of Croatia, expert geographical journals, Map of the Republic of Croatia and other corresponding data sources; the data on the area of the Republic of Croatia has been taken from the Surveying and Mapping Authority of the Republic of Croatia. Some data come from calculation by numerical methods from digital models of topographical maps on the scale of 1:1 (for length of islands and area of water basins of some rivers), since no other data source existed. Other physicalgeographical data have been collected from topographical maps on the scales of 1:25, 1:5 and 1:1. A share of respective high-altitude zones is presented based on the analysis of topographical and orohydrographic maps on the scale of 1:1 by generalizing hypsometric categories to 1 m equidistant projections and their processing. Definicije Pod pojmom planine najčešće se podrazumijevaju uzvišenja iznad 5 m nadmorske visine, dok se uzvišenja ispod 5 m nazivaju brijegom iako su te granice proizvoljne i variraju. Planine su poredane prema visini vrha. Nadmorske visine planinskih vrhova korigirane su prema najnovijim izvorima. U površine porječja rijeka uračunane su i površine porječja njihovih pritoka. Jačine potresa određene su prema međunarodnoj Mercalli- -Cancani-Siebergovoj ljestvici (MCS), koja ima 12 stupnjeva. Stupnjevi su određeni prema ocjeni učinka potresa na ljude, građevine i prirodu. Navedeni su potresi koji imaju epicentar na teritoriju Republike Hrvatske i prelaze jačinu od šest stupnjeva ljestvice MCS. Podaci o vodostaju rijeka odnose se na najvažnije hrvatske rijeke i vodomjerne stanice za koje postoje potpuni podaci u vremenskom slijedu od deset godina. Definitions Mountains are considered elevations of more than 5 m height above sealevel, while those below that height are considered hills; however, the demarcations are not so strict and can be arbitrary. They have been ranged according to peak height. Data on the heights above sea-level of mountain peaks have been corrected in accordance with the most recent sources. Data on areas of river basins include also the area of their tributaries. Macroseismic intensity is given in accordance with the international Mercalli-Cancani-Sieberg (MCS) scale which has 12 degrees. The degrees express the intensity of earthquake effect on people, nature and buildings. Earthquakes presented here are those with epicentre in the Republic of Croatia and of over six MCS degrees. Data on water level of rivers include the most important rivers in Croatia and water-measuring stations for which data have been fully followed for ten years running. METEOROLOŠKI PODACI Klima Prema Koppenovoj klasifikaciji najveći dio Hrvatske ima umjereno toplu kišnu klimu, čija je karakteristika da je srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca viša od -3 C i niža od 18 C. Samo najviši dijelovi planina Like i Gorskoga kotara ( 12 m) imaju snježno-šumsku klimu sa srednjom temperaturom najhladnijeg mjeseca nižom od -3 C. Međutim, za razliku od unutrašnjosti, gdje najtopliji mjesec u godini ima srednju temperaturu nižu od 22 C, srednja temperatura najtoplijeg mjeseca u obalnom području viša je od 22 C. Srednja godišnja temperatura zraka na obalnom području kreće se između 12 C i 17 C. Sjeverni dio obale ima nešto nižu temperaturu od južnog, a najviše temperature imaju predjeli neposredno uz more na obali i otocima srednjeg i južnog Jadrana. Ravničarsko područje sjeverne Hrvatske ima srednju godišnju temperaturu od 1 C do 12 C, a na visinama većim od 4 m nižu od 1 C. METEOROLOGICAL DATA The Climate According to the Köppen s classification, most of Croatia has a moderately warm, rainy climate characterised by a mean monthly temperature ranging between -3 C and +18 C in the coldest month. Only the highest parts of mountains (above 1 2 m) of Lika and Gorski kotar have a snowy forested climate with a mean temperature below -3 C in the coldest month. However, in contrast to the interior, where the warmest month of the year has a mean temperature of less than 22 C, the area along the Adriatic coast has a mean temperature of more than 22 C in the warmest month. The mean annual air temperature in the coastal regions ranges from 12 C to 17 C. The northern part of the coast has somewhat lower temperatures than the southern, with the highest temperatures occurring in the areas lying directly along the coast and on the islands of the southern and middle Adriatic. The plains of northern Croatia have a mean annual temperature which ranges from 38 Statistički ljetopis 27. Statistical Yearbook Najhladniji su dijelovi Hrvatske područja Like i Gorskoga kotara s temperaturom od 8 C do 1 C na manjim nadmorskim visinama, a od 2 C do 4 C na najvišim vrhovima Dinarskog gorja. Zbog utjecaja mora amplitude temperature zraka iz godine u godinu su manje u priobalnom nego u kontinentalnom dijelu, a jesen je toplija od proljeća. Tako se i srednje maksimalne temperature zraka između kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske razlikuju manje od srednjih minimalnih temperatura zraka, a i apsolutni ekstremi temperature zabilježeni su u kontinentalnom dijelu Hrvatske: najniža temperatura, C, izmjerena je 3. veljače u Čakovcu, a najviša 42.4 C, zabilježena je 5. srpnja 195. u Karlovcu. Srednje godišnje količine oborina u Hrvatskoj kreću se između 6 mm i 3 5 mm. Najmanje količine na Jadranu imaju vanjski otoci ( 7 mm). Idući od tog područja prema Dinarskom masivu, srednja godišnja količina oborina raste i dosiže najveću vrijednost do 35 mm na vrhovima planina u Gorskom kotaru (Risnjak i Snježnik). U zapadnom dijelu sjeverne unutrašnjosti količine oborina kreću se od 9 do 1 mm, a na istoku Slavonije i u Baranji nešto manje od 7 mm. Iako je ovo područje najsuše u Hrvatskoj, razdioba je oborina tijekom godine takva da najviše oborina padne u vegetacijskom razdoblju. Sjeverna unutrašnjost nema suhih razdoblja (oznaka f), a godišnji je hod oborina kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine (oznaka w) i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen (oznaka x ). Sjeverni Jadran, Lika i Gorski kotar također nemaju suhih razdoblja (oznaka f), imaju dva maksimuma (oznaka x ), ali maksimum oborina pada u hladnom dijelu godine (oznaka s), a sekundarni maksimum na prijelazu iz proljeća u ljeto. Na srednjem i južnom Jadranu godišnji je hod oborina maritimnog tipa sa suhim ljetima i maksimumom u hladnom dijelu godina (oznaka s). Prevladavajući su vjetrovi u unutrašnjosti Hrvatske iz sjeveroistočnog smjera, a potom iz jugozapadnog. Prema jačini najčešće su slabi do umjereni. Na Jadranu su u hladnom dijelu godine dominantni vjetrovi bura (iz sjeveroistočnog kvadranta) i jugo (iz južnog kvadranta), a ljeti maestral (pretežno iz zapadnoga kvadranta). Brzine vjetra veće su nego u unutrašnjosti. Maksimalni udari vjetra od bure mogu prelaziti i 5 m/s, dok jugo tu brzinu dosegne rijetko. Smjer i brzina vjetra mogu biti znatno modificirani lokalnim uvjetima (položaj orografskih prepreka, dolina rijeka, zaljev), pa na pojedinim lokacijama može doći i do većih odstupanja od prevladavajućeg vjetra. Najsunčaniji su dijelovi Hrvatske vanjski otoci srednjeg Jadrana (Vis, Lastovo, Biševo i Svetac) i zapadne obale Hvara i Korčule s više od 2 7 sunčanih sati godišnje. Srednji i južni Jadran imaju više sunca (2 3 do 2 7 sati) i manje naoblake (4 do 4.5 desetine neba prekrivenog oblacima) od sjevernog (2 do 2 4 sati, naoblaka 4.5 do 5 desetina). Trajanje sijanja Sunca smanjuje se od mora prema kopnu i s porastom nadmorske visine. Planinski masiv Dinarida ima godišnje 1 7 do 1 9 sati sa sijanjem Sunca, s najmanjom insolacijom (1 7 sati godišnje) i najvećom naoblakom (6 do 7 desetina) u Gorskom kotaru. Zbog čestih magli u hladnom dijelu godine trajanje sijanja Sunca u unutrašnjosti manje je nego na istim nadmorskim visinama u priobalju. U sjevernoj Hrvatskoj godišnje ima 1 8 do 2 sati sa sijanjem Sunca, više u istočnom nego u zapadnom dijelu, a naoblaka se smanjuje od zapada ( 6) prema istoku ( 6). Bioklimatske prilike, odnosno prosječan osjet ugodnosti na koji utječu temperatura, vlaga i vjetar, klasificiraju se u 8 kategorija, od izvanredno hladnog do opasno toplog . U obalnom je području zimi pretežno svježe , a hladno je najčešće samo u jutarnjim satima. U proljeće i jesen ugodno je, a ljeti toplo ujutro i uvečer, dok je u popodnevnim satima neugodno toplo i kratkotrajno sparno . U planinskom dijelu Hrvatske zimi je izvanredno hladno i hladno , u proljeće i jesen svježe , a ljeta su ugodna s povremeno toplim popodnevima. U sjevernoj unutrašnjosti zimi je hladno s izvanredno hladnim jutrima i večerima, a proljeće su i jesen svježi do ugodni . Ljeti je u najtoplijem dijelu dana toplo , mjestimice i neugodno toplo , a ujutro i uvečer ugodno . ODSTUPANJA OD VIŠEGODIŠNJEG PROSJEKA 1 C to 12 C, while at elevations of more than 4 m above sea level the mean annual temperature is below 1 C. The coldest regions of Croatia are those of Lika and Gorski kotar, with the temperatures ranging between 8 C and 1 C at lower elevations and 2 C and 4 C on the highest peaks of the Dinara mountain range. For the influence of the sea, air temperature crests are getting less pronounced in the coastal than in the continental parts of Croatia, with autumns warmer than springs. Consequently, the mean maximum temperatures of the continental and coastal areas of the country differ less than the mean lows, with the extreme lowest and highest temperatures recorded in the continental part: C in Čakovec on 3 February 1919 and 42.4 C in Karlovac on 5 July 195. Mean annual quantity of precipitation in Croatia ranges from 6 mm to 3 5 mm. The lowest quantities of precipitation on the Adriatic are found on the outer islands (under 7 mm). Moving from that region towards the Dinara mountain range, the mean annual precipitation increases to attain a maximum quantity of up to 3 5 mm on the peaks of Gorski kotar (Risnjak and Snježnik). In the western part of the northern interior region, the quantity of precipitation ranges from 9 mm to 1 mm, while in eastern Slavonia and Baranja it is just under 7 mm. Although this region is the driest one in Croatia, the distribution of precipitation over the course of the year is such that most of it falls during the growing season. In the northern interior region (f mark) there are no dry periods and the yearly precipitation pattern is continental in character, with its maximum in the warm months of the year (w mark) and a secondary maximum in late autumn (x mark). In the northern Adriatic, Lika and Gorski kotar there are also no dry periods (f mark) but there are two maximums (x mark), with the first one occurring in the cold part of the year (s mark) and the second one in the transitional period between spring and summer. In the southern and middle Adriatic the yearly precipitation pattern is maritime in character, with dry summers and maximum precipitation in the cold months of the year (s mark). The prevalent wind directions in the interior of Croatia are the northeast and, to a lesser extent, southwest. The wind force is most often light to moderate. In the Adriatic prevalent in the cold months are the north-eastern wind bura from the north-east and sirocco from the south, while in the summer it is landward breeze mostly from the west. Wind velocities are higher in the coast than in the interior. The strongest bura , north-eastern wind, can exceed 5 m/s, which in case of sirocco is quite rare. The direction and velocity of wind is considerably dependent on local conditions (such as the position of geographical obstacles, river valleys and bays), so at some locations there can be a significant departure from the prevalent wind pattern. The sunniest parts of Croatia are the outer islands of the middle Adriatic (Vis, Lastovo, Biševo and Svetac) and the western shores of the islands of Hvar and Korčula, with more than 2 7 sunshine hours each year. In the middle and southern Adriatic there is more sun (2 3 to 2 7 hours per year), with less cloudy weather (sky 4 to 4.5 tenths overcast) than in the northern coast (2 to 2 4 hours of sunshine annually, sky 4.5 to 5 tenths overcast). The amount of sunshine decreases from the sea to the mainland and with higher elevation above sea level. The Dinaric Massif has 1 7 to 1 9 hours of sunshine per year, with the smallest number of them in Gorski Kotar (1 7 annually) where there is also the highest cloudiness (6 to 7 tenths). Due to frequent fogginess in the cold part of the year, the number of sunshine hours in the interior is smaller than at the same elevations along the coast. Northern Croatia has 1 8 to 2 hours of sunshine per year, with more of them in the eastern than in the western part, and cloudiness decreasing from west ( 6) to east ( 6). The bio-climatic conditions, or average feeling of comfort as influenced by temperature, humidity and wind, are classified into 8 categories, from exceptionally cold to dangerously warm. In the coastal part, winters are generally chilly with feeling of cold mostly only early in the morning. In spring and autumn the weather is pleasant, while in summer it is warm in the morning and in the evening and uncomfortably warm with short sweltering periods in the afternoon. In the mountainous parts of Croatia, winters are particularly cold and cold, spring and autumn are chilly, while summers are pleasant with occasional warm afternoons. In the northern interior part, winters are cold, with particularly cold mornings and evenings, while spring and autumn are chilly to pleasant. In the summer, in the warmest part of the day it is warm, in places even unpleasantly warm, while mornings and evenings are pleasant. DEVIATIONS IN 26 FROM THE MULTI-YEAR AVERAGE Statistički ljetopis 27. Statistical Yearbook 39 Statistička obrada godišnjih temperatura zraka za 26 glavnih meteoroloških postaja u Hrvatskoj pokazuje da je godina bila toplija od tridesetogodišnjeg prosjeka ( ). Srednje godišnje temperature zraka u bile su između 4. C na Zavižanu i 16.6 ºC u Dubrovniku. Odstupanja od spomenutog prosjeka kretala su se od.2 ºC u Kninu, Hvaru i Komiži do 1.4 C u Bjelovaru. Prema raspodjeli percentila temperature, u najvećem dijelu Hrvatske bilo je vrlo toplo, slijedi toplo, ekstremno toplo i normalno. U Zagrebu na Griču gdje su mjerenja započela godine, srednja godišnja temperatura zraka u iznosila je 12.7 C. To je sedma najtoplija godina (s 21.), iza najtoplije 2., slijede 1994., 22., 1863., i 24. Godišnje količine oborina u godini iznosile su između 541 mm na Lastovu do mm na Pargu. U odnosu na tridesetogodišnji prosjek, količine oborine su se kretale između 72% prosječnog iznosa u Malom Lošinju do 13% tog iznosa u Sisku. Prema raspodjeli percentila oborine, bilo je sušno i normalno, dok je samo u Bjelovaru i Malom Lošinju bilo vrlo sušno. The statistical survey on annual temperatures in 26 reporting stations in Croatia shows that the year 26 was warmer, as compared to the thirty-year average ( ). Mean annual air temperatures in 26 ranged between 4. C on Zavižan and 16.6 C in Dubrovnik. Deviations from the mentioned average ranged between.2 C in Knin, Hvar and Komiža and 1.4 C in Bjelovar. By distribution of temperature percentiles, the most of Croatia was very warm, followed by warm, extremely warm and normal. The mean annual air temperature taken on Grič in Zagreb, where in 1862 the very first measurements were done, was 12.7 C in It is the seventh warmest year (including 21) after the warmest 2, followed by 1994, 22, 1863, 1992 and 24. The annual precipitation quantities in 26 ranged between 541 mm on Lastovo and 1636 mm on Parg. As compared to the thirty-year average, they ranged between 72% of average values in Mali Lošinj and 13% of the said quantity in Sisak. By distribution of precipitation percentties, in the most part of the country it was dry and normal, while only in Bjelovar and Mali Lošinj it was very dry. KAKVOĆA OBORINA NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE TIJEKOM Prema izjavi Svjetske meteorološke organizacije WMO-No 768, je na temelju meteoroloških motrenja koja su obavljale članice SMO šesta u nizu najtoplijih godina od početka provođenja instrumentalnih mjerenja davne Najtoplija godina i dalje ostaje 1998., kad je temperatura u odnosu na razdoblje bila,5 C iznad prosjeka, koji iznosi 14. C. Klimatološka mjerenja količine oborina u Hrvatskoj tijekom upućuju na manju količinu nego u 25. (Z. Katušin, Prikazi br.16., DHMZ, Zagreb, siječanj 27.). U godini je 6% površine Hrvatske pripalo klasi sušno , 37% površine je bilo u klasi normalno i samo 3% površine u klasi vrlo sušno . Najveće dnevne količine oborina tijekom zabilježene su u lipnju i kolovozu na meteorološkom opservatoriju Zagreb Grič te u rujnu na meteorološkom opservatoriju Split Marjan. Oborine su od velikog značaja za ukupnu količinu slatke vode na Zemlji, jer na njih otpada samo 2,5%, dok udio slane vode oceani i mora, iznosi 97,5%. No, slatka voda je i jedan od znakovitih pokazatelja donosa onečišćujućih tvari iz raznih izvora emisija te ima značajnu ulogu u procjeni ukupnog onečišćenja nekog područja. Fizikalno-kemijska svojstva i sastav oborina, odnosno njihova kiselost i količina istaloženih tvari, osim o lokalnim i daljinskim izvorima emisije, ovise i o klimatskim karakteristikama ispitivanog područja, godišnjem dobu, te količini i intenzitetu kiše. Tijekom analizirano je 1 95 dnevnih uzoraka oborina prikupljenih metodom otvorenog uzorkovača (tzv. bulk metodom), što je za 17% manje nego u 25. Provedene su fizikalno-kemijske analize uzoraka oborina na glavne ione: vodik (ph-kiselost oborine), zatim na kloride, sulfate, nitrate, amonijak, natrij, kalij, magnezij i kalcij, te na el. vodljivost (svi podaci fizikalno-kemijskih analiza komponenata iz dnevnih uzoraka oborina nalaze se u bazi ekoloških podataka Državnoga hidrometeorološkog zavoda). Za ovaj, uobičajeni prikaz, navodimo samo ukupni godišnji udio kiselih kiša u odnosu na dnevne
Related Search
Similar documents
View more...
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks